Poslovne vesti - Hrvatska

Kapitalna ulaganja prioritet za strane ulagače

Krajem kolovoza krediti državnim i javnim tvrtkama iznosili su 105,1 milijardu kuna (ukupni krediti iznosili su 265,5 milijardi kuna) i bili su za 7,9 posto viši nego na kraju prošlogodišnjeg kolovoza, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Tijekom ove godine, točnije od drugog tromjesečja, potražnja za kreditima kod poduzeća, u usporedbi s prošlom godinom, konstantno se povećava. Analitičari, naime, kažu da je rast kredita poduzećima dijelom posljedica Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom (konkretno, putem HBOR-ova modela A) te procesa stagnacije izravnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu.

»Većina potražnje poduzeća za kreditima i dalje se odnosi na one za održavanje tekuće likvidnosti. Ipak, posljednjih mjeseci bilježi se i određeni rast potražnje za financiranjem kapitalnih ulaganja«, ističe glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Pritom dodaje da je razina investicijske aktivnosti i dalje osjetno manja no u godinama prije krize, što ne iznenađuje s obzirom na aktualne trendove u nekad najdinamičnijem sektoru - građevinarstvu.

»Tijekom prvih osam mjeseci ove godine najznačajniji rast kreditne aktivnosti zabilježen je upravo u segmentu poslovanja banaka s poduzećima, a to je posljedica činjenice da su alternativni izvori financiranja (izdavanje komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica) za poduzeća i dalje ograničeni«, kaže Šantić.

Dodaje da su tvrtke, stoga, usmjerene prema tradicionalnim kreditima poslovnih banaka. Što se tiče sektora poduzeća koja su najviše kreditirana u ovoj godini, Šantić kaže da su značajno pozitivnija kretanja kod poduzeća koja su više izvozno orijentirana. Naime, oni profitiraju od oporavka gospodarstava eurozone, ali je pritom važno naglasiti da su navedena poduzeća zabilježila i znakove krize puno prije nego li ostatak gospodarstva, odnosno već sredinom 2008. godine.

U idućem srednjoročnom razdoblju Šantić očekuje da krediti poduzećima ostanu glavni generator rasta cjelokupne kreditne aktivnosti banaka. U 2011. godini očekuje i intenziviranje investicija privatnog sektora, prije svega u energetski učinkovitiju proizvodnju i zaštitu okoliša, što će biti povezano i s ulaskom Hrvatske u EU. Ako se promatraju trendovi u zemljama eurozone, u posljednje vrijeme bilježi se određeno ubrzanje rasta kreditiranja poduzeća, što je u skladu s rastom gospodarstva. Ipak, dinamika rasta kredita je manja od očekivanja kreatora monetarne politike, odnosno Europske središnje banke. Naime, bez obzira na trenutačno nisku cijenu zaduživanja, potražnja za kreditima je slaba. Prvi razlog leži u činjenici da je iskorištenost proizvodnih kapaciteta i dalje manja od višegodišnjeg prosjeka, pa nema potrebe za novim investicijama, a pored toga, među poduzetnicima je i dalje vidljiva povećana neizvjesnost u vezi s održivosti oporavka.

»Budući da domaće banke raspolažu viškovima likvidnosti još od četvrtog tromjesečja prošle godine, mogle su odgovoriti na povećanu potražnju. U ovoj se godini stoga bilježi porast kredita poduzećima po godišnjoj stopi od osam posto, što u usporedbi s lanjskih dva posto predstavlja značajno povećanje«, ističe glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. Pritom napominje da se povećava i udjel problematičnih plasmana u ukupnim plasmanima i za poduzeća i za stanovništvo. Očekuje nastavak problema s naplatom kod onih poduzeća koja u posljednje dvije godine nisu uspješno restrukturirala poslovanje, pa im je uz pad ili stagnaciju prodaje rastao koeficijent zaduženosti. Navodi i da razina nenaplaćenih potraživanja između poduzeća i dalje raste, što upućuje banke na pojačan oprez pri odobravanju kredita poduzećima. Ipak, u sljedećoj godini očekuje stopu rasta kredita poduzećima, i to na razini između 5 i 10 posto.